Projekt pod nazivom “RAZUMOM POBIJEDIMO NASILJE” provodi se u od 1. lipnja 2020. godine na području Šibensko-kninske i Zadarske županije u gradovima Šibeniku, Drnišu i općini Gračac. Kako bi ostvarili zacrtane ciljeve, projekt se provodi kroz tri elementa aktivnosti i to:

MOTIVACIJSKA KAMPANJA “Zaustavimo nasilje”; info pultovi, podjela letaka i promotivnih materijala, objave putem weba i društvenih mreža.

PODRŠKA MLADIMA U NENASILNOM RJEŠAVANJU SUKOBA; set predavanja “SAT RAZUMA” i radionica “STOP NASILJU”, provedba anonimnog istraživanja o mišljenjima i stavovima mladih o nasilju i metodama prevencije nasilja.

UPRAVLJANJE PROJEKTOM; sastanci partnera, vođenje administrativnih poslova i vršenje interne evaluacije projekta.

Prošli četvrtak (12. studenoga 2020.) smo u S.Š. Ivana Meštrovića – Drniš proveli set aktivnosti; predavanja pod nazivom “SAT RAZUMA!” putem kojih smo učenike 2. g razreda ekonomista i 1. e razreda gimnazije informirali i educirali o metodama rješavanja sukoba u vršnjačkom nasilju, upoznali smo ih s pojmom medijacije u vršnjačkom nasilju te primjeni istoga. U zadnjem dijelu predavanja učenici su sudjelovali u provedbi istraživanja o mišljenjima i stavovima mladih o nasilju ispunjavajući anonimnu anketu koja će služiti za izradu Brošure o nenasilju.

U sklopu projekta Natura Drniš uvrštenog u školski kurikulum učenici 1.a razreda gimnazije odradili su edukativnu radionicu 23.9.2020.

Radionica je osmišljena kao škola u prirodi u kojoj su učenici usvajali znanja o vrijednostima prirodne baštine drniškog kraja. Predavanja na tu temu održale su učenice 4.a razrda gimnazije Ana Ćevid i Iva Mujan. Intencija je bila da se učenici, djeca potaknu na češći boravak u prirodi i odgovorno ponašanje za vrijeme boravka u prirodi. Sudjelovanjem u edukativnioj radionici učenici su upoznali načine održivog razvoja temeljenog na prirodnim, kulturnim i tradicijskim vrijednostima kojima ovo područje obiluje, a neki od njih će, vjerujemo, postati i aktivni dionici u razvoju.

Prema odredbama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, Hrvatska od 2002. godine obilježava 22. lipnja kao blagdan - Dan antifašističke borbe.

Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica pored Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe.

Počevši od Siska, antifašistički ustanak u Hrvatskoj razvijao se postupno, sa sve većim opredjeljenjem hrvatskog naroda za partizanski pokret. Za vrijeme II. svjetskog rata na području Hrvatske pod kontrolom antifašističkog pokreta Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) obavljalo je vrhovnu zakonodavnu i izvršnu funkciju, da bi 1945. godine ZAVNOH prerastao u Narodni sabor Hrvatske. Tako je i tijekom narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj očuvan povijesni kontinuitet hrvatskog državnog suvereniteta.

Završetkom Drugoga svjetskog rata 1945. godine konstituirana je Narodna Republika Hrvatska kao federalna jedinica ondašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije koja je iz Drugog svjetskog rata izašla kao pobjednica na strani savezničkih snaga.

Izvor: Sabor RH

Dan državnosti obilježava se u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine. Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, kojem su nazočili i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa.

Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske Franjo Tuđman koji je u svom prvom govoru pred novoizabranim zastupnicima naglasio kako konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.

Od donošenja Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 2001. godine sve do 2020. taj se dan obilježavao kao Dan Hrvatskoga sabora. Donošenjem novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj u studenome 2019., koji se primjenjuje od 1. siječnja 2020., 30. svibnja ponovno se, kao i prije 2001. godine, obilježava kao Dan državnosti Republike Hrvatske. [1]

Sretan Dan državnosti žele vam svi zaposlenici Srednje škole Ivana Meštrovića Drniš.

Tekst: Marija Mazalin, prof. povijesti i umjetnosti
[1] Hrvatski sabor

Članak povodom Dana škole Srednje škole Ivana Meštrovića Drniš 29.5.2020.

Kada je šezdesete godine prošlog stoljeća u Drnišu osnovana prva srednja (ekonomska) škola, njena budućnost je bila neizvjesna i, dakako, nepoznata, ali, tko je mogao osmisliti ovakav scenarij dočekivanja šezdesetogodišnjice njenog postojanja, scenarij proslave godišnjice „škole na daljinu“?

Kao da ni sami još nismo potpuno svjesni na koji smo način svi zajedno – nastavnici, učenici, roditelji – uspjeli gotovo privesti kraju ovu fascinantno odstupajuću, neobičnu i drukčiju nastavnu godinu!

Fleksibilnost i snalažljivost koju su pokazali svi sudionici procesa “nastave na daljinu“ zasigurno će biti još jasnija s malo veće, buduće vremenske distance i našim sugrađanima koji nisu izravno povezani sa školom, učenicima i nastavom. Valorizacija trenutnog djelovanja tek slijedi, ali priznati se mora da smo odoljeli izazovima ovih teških vremena u kojima ćemo, odvojeni jedni od drugih fizički, ali sabrani duhom i zajedničkom željom za uspjehom, proslaviti u svojim srcima 60-ti rođendan Škole!

Što je srednja škola jednom malom gradu, gradiću kao što je Drniš? Ona je njegovo bilo života koje kuca u ritmu s društvenim razvojem šireg konteksta, žarišno društveno središte koje usmjerava i povezuje mlade, buduće snage s iskusnim, zrelim intelektualcima svoga vremena, s njihovim profesorima različitih predmeta i predmetnih područja. Škola je mjesto u kojem se odražavaju sve suvremene društvene ideje i promjene te se može reći da grad bez srednje škole, koja na put izvodi punoljetne buduće članove društva, gotovo da i nije grad.

Iako je neposredno iza II. svj. rata u Drnišu otvoren ŠUP – Škola učenika u privredi, početkom drniškog srednjeg školstva smatramo godinu 1960. kada je otvorena Srednja ekonomska škola, smještena u današnjoj zgradi Porezne uprave.

Gimnazija je osnovana 1961. kao područno odjeljenje gimnazije Knin, a osamostaljena je 1963. u današnjoj zgradi na Poljani, gdje radi do 1991.

Škola odlazi u progonstvo u Split zbog okupacije grada od strane velikosrpskog agresora potpomognutim JNA, a iz progonstva se vraća 1996. i otada počinje razdoblje poslijeratne obnove u kojem, uz veliki trud djelatnika i učenika povratnika, dobiva današnji izgled i opremljenost.
Tijekom poslijeratnih godina škola je i kao zgrada i kao ustanova imala više „udarnih“ razvojnih faza u kojima su se stalno poboljšavali fizički i organizacijski uvjeti rada, a najveći izazov bio je i ostao uvijek isti – zadržati kvalitetan rad uz pomanjkanje broja stanovnika na području Drniša te povremeni pad broja đaka u skladu s navedenim.

Ipak, svoje postojanje škola je itekako opravdala ustrajnim odgojno-obrazovnim radom za područje koje, iako u pojedinim fazama vrlo siromašno brojem stanovnika, odnosno đaka, obuhvaća prostorno područje koje svakako zahtijeva rad Škole u Drnišu. S druge strane, rad i postojanje Škole doprinosi razvoju grada.

Svi standardi modernog školstva zadovoljeni su kroz razrednu i praktičnu nastavu koja se odvija na tri lokacije.

Glavna školska zgrada nalazi se na glavnom trgu Poljani i uz klasične učionice sadrži suvremeno opremljene informatičke i ekonomske kabinete te kabinet prirodoznanstvenih predmeta, a na najgornjem katu su uredske prostorije te opremljena školska knjižnica s čitaonicom i slobodnim pristupom internetu.

Zgrada školskih radionica nalazi se u Ulici A. Mihanovića i sadrži elektro kabinet, a u odvojenom objektu strojarsku i elektrotehničku radionicu.

Sportska dvorana u Vukovarskoj ulici također udovoljava uvjetima suvremene nastave TZK-a te služi u brojnim izvannastavnim sportskim aktivnostima.

Redovito nagrađivanje učenika na županijskim i državnim natjecanjima te visoki rezultati testova državne mature pokazatelji su kvalitetnog rada. Posebno je razvijena izvanučionička nastava koja se odvija kroz izlete i ekskurzije, sudjelovanje u organizaciji kulturnih, umjetničkih, sportskih, humanitarnih i ostalih događaja na području grada i šire.

Stručni izleti, vođeni predmetnim nastavnicima, ostvarenje su raznolikog godišnjeg školskog kurikuluma te podupiru učioničku nastavu iz svih predmeta. Škola je svojim radom intenzivno uključena u rad svih kulturnih i obrazovnih ustanova u gradu, udruga građana i vjerskih zajednica te je, kao takva, svakodnevno umrežena u šire društveno okružje.

Pomno razvijanje osjećaja solidarnosti kod učenika rezultira učestalim humanitarnim akcijama. U redovitoj brizi za pomoć kolegama učenicima i sugrađanima u potrebi, odražava se prisnost života u malome gradu.

Domaći ugođaj u školi s nevelikim brojem đaka i nastavnika ne narušava zahtjeve discipline i urednosti, nego se duh zajedništva, štoviše, očitava i u zajedničkom stvaralaštvu pri uređenju škole, u čemu sudjeluju i sam učenici.

Nastavnici su redovito uključeni u cjeloživotno obrazovanje, a nastava se redovito obogaćuje izvannastavnim projektima o kojima redovito izvještavamo na našoj web stranici gdje se o toj temi može temeljitije pročitati.

Ove školske godine objavljeni su natječaji za upis u nove programe, među njima su i nova dva trogodišnja programa, konobar i administrator, koja su tražena od strane škole prema MZO-u radi većeg izbora za sve učenike s ovoga područja, kao i za one iz drugih gradova koji se upisuju u Školu.

Uz konobara i administratora moguć je upis u još jedan trogodišnji program – elektromehaničar, a od četverogodišnjih programa/zanimanja ostaju opća gimnazija, elektrotehničar i ekonomist.

Ono što bismo željeli u ovim danima, nimalo povoljnim za okupljanja i slavlje je – prvom prilikom nadoknaditi ovaj „izgubljeni“ rođendan te zajedno, u pravom raspoloženju i „propisno“ proslaviti 60-tu obljetnicu Srednje škole Ivana Meštrovića, u društvu s njenim bivšim i sadašnjim djelatnicima, učenicima i roditeljima te drugim sugrađanima i javnim osobama. Vjerujemo da ćemo imati priliku do kraja 2020. godine organizirati proslavu kakva priliči ovakvom rođendanu!

Do tada, ostanimo u dobrom duhu, čuvajmo svoje zdravlje i ljubav prema znanju i obrazovanju!

Dragi učenici, roditelji, profesori, djelatnici, sugrađani i svi ljubitelji naše Škole - sretna i vama i nama 60-ta godišnjica osnutka srednje škole u Drnišu!

Tekst: Robertina Hrstić, prof.

Fotografije: iz arhiva Škole

Međunarodni dan biološke raznolikosti su 1993. godine proglasili Ujedinjeni narodi, godinu dana nakon usvajanja teksta Konvencije o biološkoj raznolikosti. Hrvatski sabor je, donošenjem Zakona o zaštiti prirode, odredio da se 22. svibnja na Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.

Biološka raznolikost odnosi se na sav živi svijet na ovom planetu, koji možemo podijeliti u tri skupine: geni, biljne i životinjske vrste i ekosustavi. Smanjenje biološke raznovrsnosti prijetnja je čovjeku i prirodi. Do smanjenja raznolikosti dolazi zbog klimatskih promjena, invazivnih vrsta, prekomjernim iskorištavanjem prirodnih resursa, onečišćenjem i urbanizacijom. Na poveznici https://www.cbd.int/convention/ možete pročitati brojne podatke.

Zbog sadašnje epidemiološke situacije vezano za COVID-19 brojne su aktivnosti otkazane https://www.cbd.int/doc/press/2020/pr-2020-03-17-meetings-en.pdf Ove godine možemo online obilježiti Međunarodni dan bioraznolikosti, u nastavku prijedlog aktivnosti:

• Napravite diskusiju o međupovezanosti različitih sustava i posljedicama njihovog slabljenja
• Prisjetite se u razgovoru sa svojim djedovima, bakama, starijim susjedima o tome kako se krajolik u vašoj zajednici promijenio
• Istražite primjere utjecaja klimatskih promjena u RH.

Budite dobro i ostanimo odgovorni!

v.d. ravnatelja
Martina Jerković univ.spec.oec.

Temeljem objavljenog poziva Agencije za mobilnost i EU programe za Ključnu aktivnost 1: Mobilnost za učenike i osoblje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga za program Erasmus+ za 2020- godinu prihvaćen je projekt Srednje škole Ivana Meštrovića Drniš Obnovljivi izvori energije – budućnost za sve – broj projekta: 2020-1-HR01-KA102-077285.

Prijedlog projekta profesora Dragana Vranjkovića Obnovljivi izvori energije – budućnost za sve u vrijednosti 8.810,00 EUR je prihvaćen, sve čestitke kolegi na projektu.

Velika zahvala na pomoći u radu savjetnicama na EU projektima gđi. Aleksandri Janjić i gospođi Mojci Soža.

Cilj projekta Obnovljivi izvori energije – budućnost za sve jest provođenje stručne prakse učenika zanimanja Elektrotehničar, u Kranju, Republika Slovenija, tijekom koje bi se usvojila nova, kao i unaprijedila postojeća znanja i vještine te dobile mogućnost za povezivanje prethodno usvojenih teorijskih znanja s praktičnim radom. Osim učeničkih mobilnosti provela bi se i mobilnost nastavnika iz područja elektrotehnike. Projektnom prijavom planirano je sudjelovanje ukupno 5 sudionika, i pružila bi se mogućnost odlaska na stručnu praksu u Školski centar Kranj za učenike slabijih socioekonomskih mogućnosti.

Dragi kolege, učenici i roditelji,

S velikim zadovoljstvom predstavljamo virtualnu izložbu "Izolacija s matematikom 2"!

Učenici 2.A, 2.B i 2.G razreda su dobili zadatak da na jedan jednostavan, svima prihvatljiv način, ne gubeći pri tom na matematičkoj preciznosti i izričaju, opišu zadani, proizvoljni poliedar ili geometrijsko tijelo.

Učenici su ponovno pokazali spremnost, volju i želju za napretkom. #napredak_u_izolaciji

Hvala svim učenicima!

Olga Nerlović i Zlata Bilandžija