DIGITALNA FINANCIJSKA PISMENOST U HRVATSKOJ - Radionica s OECD-om i Europskom komisijom
26. ožujka 2026. Ministarstvo financija RH | Hrvatska narodna banka | HANFA | OECD
Naša nastavnica senior ambasadorica Martina Jerković i učenica drugog razreda ekonomskog smjera junior ambasadorica Tina Buzov sudjelovale su na radionici o digitalnoj financijskoj pismenosti, koju su organizirali Ministarstvo financija RH, Hrvatska narodna banka, HANFA i OECD uz podršku Europske komisije. Na radionici su podijelile svoja iskustva iz projekata, a koji su privukli pažnju stručnjaka i institucija na nacionalnoj i europskoj razini.
Znati koristiti mobilnu aplikaciju za plaćanje nije isto što i razumjeti što se zapravo događa s tvojim novcem i podacima – upravo to bila je jedna od središnjih poruka koje je nastavnica Martina Jerković prenijela sudionicima radionice.
Projekt Digitalni euro – mišljenje srednjoškolaca, koji je provela zajedno s 45 kolega iz drugih škola i u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom, otkrio je zabrinjavajući podatak: čak 64% učenika čulo je za digitalni euro, ali samo 13% ga zaista razumije. Gotovo polovica ispitanih ima netočno ili nepotpuno razumijevanje toga pojma. Zaključak je jasan – generacija Z nije automatski financijski pismena samo zato što je tehnološki pismena.
Na radionici je nastavnica Martina Jerković istaknula tri glavna izazova s kojima se susreće u svakodnevnom radu. Prvi je prividna digitalnost – učenici rutinski koriste digitalna plaćanja, ali rijetko razumiju mehanizme koji stoje iza njih. Drugi je heterogenost razreda: u istom razredu sjede učenici koji svakodnevno koriste platne aplikacije i oni koji još uvijek pretežito plaćaju gotovinom. Treći je apstraktnost tema – teorijsko predavanje o kreditnim karticama ili kamatama brzo gubi pozornost, ali čim se postave konkretna pitanja poput „Tko može vidjeti što kupujem?" ili „Što ako mi netko hakira telefon?", angažman postaje potpuno drugačiji. Projekt je pokazao da više od 90% učenika ima barem jednu konkretnu sigurnosnu brigu vezanu uz digitalne financije.
Kao najučinkovitiji pedagoški pristup istaknula je projektnu nastavu. Prošle školske godine provela je projekt o kreditnim karticama, a ove je vodila međunarodni istraživački projekt koji je uključio 1.082 učenika iz 38 hrvatskih srednjih škola te 67 učenika iz pet europskih zemalja – uz podršku HNB-a i Šibensko-kninske županije. Projekt je bio organiziran u tri faze: edukacija od strane stručnjaka HNB-a, zajednička izrada anketnog upitnika s 30 pitanja i osam tematskih cjelina, te statistička analiza više od tisuću prikupljenih odgovora. Učenici nisu bili pasivni slušači – bili su istraživači.
Upravo je to na radionici potvrdila i Tina Buzov, koja je sudjelovala u oba projekta: „Iskreno, nisam ni znala koliko toga ne znam. Mislila sam da razumijem kako digitalno plaćanje funkcionira, ali projekt me natjerao da se zapitam stvari na koje nisam ni pomislila."
Posebno joj se svidjelo što su učenici bili aktivno uključeni u kreiranje ankete, a ne samo pasivni sudionici. „Bilo je zanimljivo vidjeti da učenici iz Rumunjske ili Turske imaju iste brige kao i mi – svi se bojimo hakiranja, svi se pitamo tko kontrolira naš novac." Predavanje stručnjaka HNB-a razjasnilo joj je razlike između digitalnog eura, e-bankarstva i kriptovaluta poput Bitcoina. „Kad vidiš da netko tko se time bavi profesionalno može odgovoriti na tvoja pitanja, shvatiš da to nije neka strana tema za odrasle, nego nešto što će izravno utjecati na moj život."
Sudjelovanje naše nastavnice i učenice na ovakvoj radionici potvrđuje da naša škola aktivno prati suvremene trendove u obrazovanju i da su naši učenici i nastavnici prepoznati kao vrijedni sugovornici u razgovorima koji oblikuju budućnost financijskog obrazovanja u Hrvatskoj.